ent.getElementById('fb-root').appendChild(e); }());

Staro i Novo u Zagebu gradu

18.01.2012.

Mladen Juričić, dugogodišnji član Foto kluba Zagreb, predstavit će se u Caffe baru LP, Račkoga 11, samostalnom izložbom Staro i Novo u Zagrebu gradu. Uz razvojni put umjetnika, pratimo i povijesni razvoj našega grada. Otvorenje izložbe je 20. siječnja u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 15. veljače.


Staro i Novo u Zagebu gradu

Zagreb nekad i sad

Pred nama se nalazi dio osebujnog stvaralaštva Mladena Juričića, fotografa, člana i veterana Fotokluba Zagreb. Kroz izložene fotografije pratimo istovremeno njegov fotografski put i razvoj, kao i jedan dio povijesti Zagreba i njegovih žitelja. Njegovo fotografsko sazrijevanje počelo je 1960., kada se kao 23-godišnji student ekonomije i već prepoznatljivi fotografski stvaratelj priključuje zagrebačkom fotoklubu. Prije toga pet godina djelovao je najprije u varaždinskom fotoklubu, a zatim zagrebačkom klubu Ekonomija na Ekonomskom fakultetu u kom je bio nekoliko godina predsjednik i moderator klupskih djelatnosti.

Njegovo djelovanje u Fotoklubu Zagreb šestdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća pada u vrijeme kada se klub nalazio u zenitu hrvatske i jugoslavenske fotografije. Ranih osamdesetih zbog službene zauzetosti i kasnije na početku ovog stoljeća zbog odlaska u inozemstvo, u diplomatsku službu, njegovo fotografsko djelovanje i stvaralaštvo je u nekoj mjeri usporeno, ali ne i prekinuto. Otuda je u ovom vremenskom razdoblju nastao njegov zavidan fotografski opus, različitog tematskog, žanrovskog i stilskog spektra u kojem preovladava life i žanr fotografija, kao fotografija prirode i grafika. Juričić je kao vrijedan i kreativan foto stvaratelj veoma rano prepoznao mogućnosti aktualnog fotografskoga izraza, koje je obilato koristio u svojoj fotografskoj praksi. On živi i djeluje s vremenom, prepoznaje suvremene tokove i u svom stvaralaštvu uvijek je težio originalnosti, pa je tako izgradio poseban osebujni fotografski izričaj. Njegov razvoj i djelovanje se odvijalo pod snažnim utjecajem kako njegovih starijih klupskih i već tada poznatih kolega fotografa, tako i pod utjecajem tadašnjih kretanja u svjetskoj i domaćoj fotografiji, koju su označila slavna fotografska imena, kao što su: Edward Steichen, Henri Cartier-Bresson, Robert Capa, Garry Winogrand, Vivian Maier, Dorothea Lange, Alfred Eisenstaedt, Tošo Dabac i drugi.

Iako je u svom stvaralaštvu i likovnom pristupu bio i ostao klasičar, u jednom razdoblju šezdesetih godina prošlog stoljeća okušao se i u drugim vidovima stvaralaštva. Tako je pod utjecajem tadašnjeg slikarstva, ili bolje rečeno pod utjecajem zagrebačkih slikara iz majstorske radionice profesora Krste Hegedušića svoje tadašnje stvaralaštvo nadograđivao kroz lirsko, poetsko i estetizirano oblikovanje fotografiranog motiva. Riječ je o fotografijama iz domene tzv. fotografskog piktorijalizma, koje su stvarane raznim postupcima na negativu ili pozitivu u tamnoj komori. Te fotografije su se odlikovale po meko obrađenim konturama motiva i magličastoj atmosferi pojedinih prizora i sa drugim vizualnim efektima. Za ovu izložba o Zagrebu i zagrepčanima, o Zagrebu nekad i sada, o starom i novom u Zagrebu gradu, mogli bi reći da se radi o svojevrsnom omažu Zagrebu i povijesnoj fotografiji Fotokluba Zagreb. Kako je Zagreb znao prepoznati prave vrijednosti svog vremena i uključiti se u suvremene struje kulturnih, umjetničkih i društvenih zbivanja, tako se i klub koji ponosno nosi njegovo ime, razvijao pod utjecajem moderne svjetske i evropske fotografske umjetnosti. U cijelom svom fotografskom životu Fotoklub Zagreb je svojom fotografijom bilježio brojna zbivanja i mijene grada preko stvaralaštva svojih istaknutih majstora fotografije, među kojima je djelovao Mladen Juričić.

Otuda ova izložba jako dobro ilustrira autorov umjetnički razvoj u kronološkom, likovnom i tematskom pogledu od šezdesetih godina prošlog stoljeća do danas. Ona istovremeno predstavlja svojevrsni pokušaj da se kroz likovno stvaralaštvo jednog pojedinca sagleda burno razdoblje zagrebačke fotografske povijesti. Mladen Juričić je sa svojim idejama i stvaralaštvom uvijek išao u ukorak sa vremenom i aktualnim fotografskim kretanjima. Za potvrdu rečenog ističem tvrdnju svima nama svjetski poznate američke spisateljice Susan Sontag koja je u svojem često citiranom eseju iz 1973. godine, govoreći o poželjnim osobinama i kakvoći fotografije pisala, da su najviše učinkovite one fotografije, koje su vezane na aktualni društveni trenutak i aktualnu zbilju, na svoje vrijeme, odnosno na konkretnu povijesnu situaciju. Jurčićeva fotografija je upravo takova. Ona je dokument vremena i umjetnost istovremeno. Juričić i dalje neumorno stvara, snima Zagreb i zagrepčane, slika vrijeme sadašnje, stvara i dalje iz života iz naše svakodnevnice, stvara fotografije, koje će u vremenu budućem, pored estetskih vrijednosti koje i sada prepoznajemo, još više i još snažnije potvrditi svoju izvornu osobinu – dokumentarnost.

Vinko Šebrek, Počasni predsjednik Fotokluba Zagreb (2012.)

MJ - ljubavnici - 1961.

O autoru
MLADEN JURIČIĆ
DIPLPMIRANI EKONOMIST, STRUČNJAK ZA ENERGETIKU, DIPLOMAT i FOTOGRAF

Mladen Juričić rođen je 4. studenog 1937.godine u Velikom Grđevcu. Odrastao je i školovao se u Varaždinu.
Fotografijom se počonje baviti 1955.godine. Kao gimnazijalac savladava fotografsku tehniku i nakon obiteljskih
fotografija i fotografiranja školskih kolega uskoro želi više. Postaje član Fotokluba Varaždin i već 1957. godine
izlaže na III. republičkoj izložbi fotoamatera u Zagrebu, te na tri međukupske izložbe u Varaždinu, Dubrovniku i Banja Luci.
Upisuje studij ekonomije na Sveučilištu u Zagrebu i tamo postaje član Fotokluba Ekonomija,a uskoro i njegov predsjednik.
Organizira i vodi tečajeve crno-bijele fotografije za studente, organizira fotoradionice i izložbe.
Izlaže na brojnim skupnim izložbama fotoklubova tadašnje države Jugoslavije. Iz tog vremena pamtimo i njegovu izuzetnu seriju
fotografija velikog formata s omladinskih radnih akcija.
U Fotoklub Zagreb dolazi u studentskim danima 1960. godine, a već 1961. godine, kao član Fotokluba Zagreb priređuje prvu samostalnu izložbu fotografija u Galeriji studentskog centra u Zagrebu.
Intenzivno se bavi izlagačkom fotografijom do 1973. godine, te dobiva brojne nagrade, diplome i pohvale.
Uvršten je u ALMANAH JUGOSLOVENSKE FOTOGRAFIJE (izdanje Foto-kino saveza Jugoslavije 1963. godine), ALMANAH
ZAGREBAČKA FOTOGRAFIJA (izdanje Fotokluba Zagreb 1978. godine), knjigu MAJSTORI HRVATSKE FOTOGRAFIJE (izdanje Matice Hrvatske i Fotokluba Zagreb 2006. godine) i knjigu SLIKE VREMENA (izdanje Fotokluba Zagreb 2007. godine, povodom proslave 115. godišnjice postojanja Fotokluba Zagreb).
Od 1975. do 2002. godine, zbog brojnih obaveza na istaknutum dužnostima u energetici i diplomaciji Republike Hrvatske
ne bavi se izlagačkom fotografijom.
Nakon povratka s diplomatskih dužnosti u inozemstvu i odlaska u mirovinu, 2003. godine ponovno se aktivira u Fotoklubu Zagreb
i bavi izlagačkom fotografijom.
2006. godine predstavio se zapaženom retrospektivnom izložbom umjetničkih fotografija pod nazivom:TAJ DIVNI SVIJET, organiziranom u Zagrebu, Varaždinu i Krku.
Izlagao je na stotinjak kolektivnih izložbi u zemlji i u inozemstvu i imao nekoliko samostalnih izložbi.
Kolekcija njegovih fotografija čuva se u Zbirci hrvatske fotografije u Fotoklubu Zagreb.

MJ - akakademski slikar P.Purić s modelom - 1969.

Osnovne su teme koje su zaokupljale Mladena Juričića life, priroda i grafika. Poznavatelji njegova, brojem ostvarenja bogata i plodna, premda kratkog fotografskog djelovanja, znaju kako za njega čin fotogtafiranja nije tek puko i kratkotrajno otkrivanje trenutka, nego ozbiljan trud u kojem sudjeluju sva osjetila, a razum je taj koji sliku dovodi u traženi red.
Fotografi su zapravo u posebno zavidnom položaju. Oni, naime, sliku mogu završiti onako kako se to njima sviđa. Poput čarobnjaka igraju se u laboratoriju, ne znajući često što će izaći iz kupke.

prof. Zdenko Kuzmić / Majstori hrvatske fotografije 2006.

U studentskom centru predstavio se izložbom fotografije Mladen Juričić. Mladi izlagač pokazuje da je solidno naučio zanat na djelu velikih reportera, kao što su Capa, Cartier-Bresson i ostali. Njegovi lirski pejsaži i uvjerljivi reporterski dokumenti predstavljaju nam Juričića kao stvaraoca znatnih mogućnosti i originalnih ideja. Vrlo je zanimljiv njegov “tašistički” ciklus u kojem je koncentriran njegov interes za strukture koje nalazimo u suvremenom slikarstvu. Juričić je, bez sumnje, u posljeratnoj generaciji ugodno iznenađenje i ozbiljno obećanje.
J.Depolo / Vjesnik 15.XI.1961.

No comments yet.