ent.getElementById('fb-root').appendChild(e); }());

Kako organizirati samostalnu izložbu fotografija?

20.11.2011.

Bavite se fotografijom, snimate ih i njima prikazujete raznovrsne motiv. Svijet kroz Vaš fotoaparat vidite drugačijim. To Vas veseli, Vaše fotografije sviđaju se osobama iz Vašeg okruženja. Ponosite se time, to Vas motivira ka još intenzivnijem, temeljitijem i upornijem radu. Odlično!
.
Kako organizirati samostalnu izložbu fotografija?
.
Na pravom ste putu da Vam fotografija postane dio svakodnevnog života kroz koji ćete se izražavati na poseban način, drugačiji od načina na koji se izražava većina ljudi. Nastavite li tim smjerom, na pravom ste putu postati opsjednuti fotografijom i svime što ona nosi sa sobom. Čestitam!
.
Ako Vam se ovakvo što dogodi ući ćete u novi svijet u kojem će se, najvjerojatnije, javiti potreba da svoje fotografije javno prikažete i predate njihovu sudbinu ocjeni javnosti. Vjerojatno će vas na ovo tjerati mogućnost da na taj način javnosti prenesete svoje gledanje na svijet, svoja stremljenja, mišljenja, stavove i vrijednosti, ali i potreba da se preispitate na vašem fotografskom putu.
.
Najbolji način vlastite fotografske aktivnosti je sudjelovanje na izložbama fotografija. U početku će to, najvjerojatnije, biti klupske tematske izložbe gdje ćete nastojati sudjelovati sa jednim ili manjim brojem svojih radova.
.
Vremenom će se vaši interesi proširiti i na međuklupske izložbe, zatim i šire, na međunarodne izložbe. Većina ljudi koji su prošli i/ili prolaze kroz druženje s fotografijom, idu sličnim putem.
.
No, jednog dana ćete, vrlo vjerojatno, zaželjeti samostalno se predstaviti javnosti kao autor, odnosno prirediti samostalnu izložbu. Zašto kažem vjerojatno ćete to zaželjeti? Jednostavno zato što dio autora već godinama sudjeluje na izložbama fotografije, a da nisu zaželjeli, ili nisu bili u mogućnosti, prirediti svoju prvu samostalnu izložbu. Na sreću takvi su u manjini. Vjerujte, pripremiti samostalnu izložbu bitno je drugačiji posao od sudjelovanja na skupnim izložbama; posao mnogo složeniji, zahtjevniji i teži, usudio bih se reći i puno odgovorniji, od sudjelovanja na skupnim izložbama. Znam to jer sam nedavno pripremao svoju prvu samostalnu izložbu i prošao čitavu proceduru i sve aktivnosti vezane uz takav pothvat. Upravo i pišem ovaj tekst u našoj foto kolumni kako bih, Vama koji razmišljate o prvoj samostalnoj izložbi, pomogao pripremiti je i kako bih Vas ohrabrio da to napravite što lakše i temeljitije. Drugim riječima kako biste ostvarili što bolji uspjeh ulažući što manje nepotrebnih napora, kako bi Vam ostalo što više vremena i drugih resursa za fotografije kojima ćete se predstaviti javnosti.
.
Podrazumijeva se da ste prije odluke o vlastitoj samostalnoj izložbi savladali temelje o fotografiji, kako one tehničke tako i one umjetničke, kako se neprekidno usavršavate i pratite aktualne fotografske trendove, kako sudjelujete na raznim skupnim izložbama i konkurirate na fotografskim natječajima. Tu imate i stanovitih uspjeha.
.
No, također se podrazumijeva da imate generalnu ideju koju biste vlastitom izložbom željeli prezentirati potencijalnim posjetiteljima izložbe, odnosno utjecati na njihovo mišljenje i podijeliti ili konfrontirati stavove.
.
U mom slučaju to je bila voda, tako jednostavan kemijski spoj, sveprisutan svugdje oko nas i u nama, spoj koji je uvjet i postanka i opstanka Zemlje i čovječanstva, onakvih kako ih danas poznajemo. Voda je i neizmjerna ljepota, bez obzira u kojem se obliku trenutno nalazila. Voda je ljepota i kada je more i kada je rijeka, i jezero, čak i barica poslije kiše, kada je snijeg, led, čak i kada je magla ili mraz. Ona je ljepota i kada joj idealno mirna površina zrcali okolnu sliku na sebi, ali i kada je olujno uzburkana. Uz vode su i ljudi, ribolovci koji žive od ulova iz te vode, ili koji, jednostavno, odmaraju uz vodu uživajući u pecanju.
.
No, čovjek prečesto nije svjestan važnosti i ljepote vode. Jureći za svakodnevnicom života, za opstankom, za boljim životom, za zaradom, prečesto se nemarno odnosi prema toj ljepotici i nanosi joj veliko zlo, prvenstveno njenim onečišćenjem. Najčešće, čak i nije svjestan koliko štete nanosi sebi i budućnosti čovječanstva, čitavoj Zemlji takvim ponašanjem.
.
Slijedeći ove misli i poruke koje sam želio podijeliti s javnošću, nastala je Izložba ”Vode i ribari” koja je 11. studenoga otvorena u Caffe baru LP u ulici F. Račkoga 11 u Zagrebu.
.
U brojnim dugogodišnjim razgovorima s kolegama koji se također bave fotografijom, pa i tijekom pripreme izložbe, raspravljali smo o tome treba li izložba, poglavito prva samostalna, biti tematski usmjerena kao što je ova ili bi to trebala biti svojevrsna retrospektiva dotadašnjeg rada autora. Na moju veliku radost prevladalo je mišljenje da bi svaka izložba, naročito prva, svakako trebala biti tematska i usmjerena ka prezentiranju jedne teme, odnosno cilja. Na kraju krajeva, retrospektiva je prikladnija za autore koji više, obično zbog starosti, ne stvaraju ili posthumno organizirane izložbe za ”autore legende”, a takvih je iznimno malo.
.
Drugi problem s kojim se autor susreće je pronalaženje izložbenog prostora i organizatora izložbe. Razriješiti ova pitanja puna je lakše članovima klubova, pogotovo onih koji intenzivno rade. ”Slobodnim strijelcima”, početnicima, vjerojatno će biti mnogo teže riješiti ova pitanja, premda to nije strogo pravilo, pogotovo ne za poznatije autore. Kao članu udruge Fotogard koja odlično surađuje s udrugom Fijaker, te članu fotokluba Zagreb nije mi bilo posebno teško razriješiti ova pitanja. Naravno, osobni kontakti, suradnja s kolegama iz ”branše” i izvan nje, također znatno doprinosi uspješnom rješavanju pitanja izložbenog prostora i organizatora izložbe. Pri rješavanju ovih pitanja nužno je, unaprijed, dogovoriti i definirati sve međusobne obveze i to tijekom cijelog procesa pripreme i održavanja izložbe. S druge strane, potrebno je razumijevanje, i odlična suradnja u rješavanju svih pitanja koja se naknadno pojave u ovom procesu. Bez temeljito definiranih međusobnih obveza i fleksibilnosti i međusobnog uvažavanja u rješavanju situacija koje se naknadno pojave, nema uspjeha u pripremi i održavanju izložbe, a pogotovo nema uspjeha u budućoj suradnji.
.
Poseban aspekt suradnje s organizatorom izložbe je usklađivanje teme izložbe. Naime, i organizator izložbi ima svoj stil rada i poglede na ideje, jednostavno ima svoj image. Nakon što je tema dogovorena i usklađeni uvjeti, autor mora vrlo pomno izabrati fotografije koje će najbolje i tehnički najkvalitetnije poduprijeti ideju i temu izložbe. Suradnja s organizatorom i u ovoj fazi je nužna i vrijedna.
.
Format fotografija, okviri fotografija, ali i broj fotografija, također su važna pitanja u pripremi izložbe. Naime, svaki prostor ima svoje specifičnosti koje je nužno poštivati ne narušavajući niti jedan element koji utječe na ideju ili kvalitetu same izložbe. U prostorima u kojima se češće održavaju slične izložbe ova pitanja su obično već riješena i usklađena. Takav je slučaj s Caffe barom LP, no u multifunkcionalnim prostorima ili u prostorima u kojima se po prvi put organizira izložba fotografija, ovim pitanjima nužno je posvetiti posebnu pozornost.
.
Izrada fotografija i njihovo uokvirivanje, slijedeće je bitno pitanje u pripremi foto izložbe. Članovima foto udruga i klubova mnogo je lakše riješiti ova pitanja jer udruge i klubovi obično već imaju izložbene okvire za fotografije. Te okvire višekratno koriste što znatno pojeftinjuje pripremu izložbe, ali i definira mnoga druga pitanja vezana za uokvirivanje kao što je pitanje paspartua oko fotografije, njenog potpisivanja na paspartuu i/ili davanje imena fotografiji i druga, samo naoko, nevažna pitanja. Na spomenutoj izložbi, namjerno nisam fotografijama davao pojedinačna imena, prvenstveno stoga što mi je cjelina bila važnija od pojedinačne fotografije, ali sam svaku brojčano označio. Također nisam potpisivao fotografije jer je temeljna ideja bila kako je motiv, voda i ribari, važniji od samog autora. Naravno, ovo ne mora biti pravilo.
.
Priprema i izrada plakata o izložbi i kataloga izložbe slijedeće je važno pitanje koje mora unaprijed biti riješeno i ugovoreno. Kod nekih organizatora izložbi rješavanju ovog pitanja posvećuje se organizator. Na plakatu i na prvoj stranici kataloga trebali bi biti svi važni podatci o izložbi: natpis izložba fotografija, naziv izložbe, autor izložbe, vrijeme i mjesto otvaranja, do kada se izložba može razgledati, naziv organizatora izložbe i naziv kluba/udruge koja je sudjelovala u pripremi izložbe. Plakat se veličinom mora prilagoditi mjestu (mjestima) gdje će biti izvješen. Katalog obično ima četiri strane formata A5. Na srednjim unutrašnjim stranicama obično se prikazuju umanjene izložene fotografije ili dio njih, a na posljednjoj, vanjskoj strani je autorova fotografija sa životopisom i kratkim osvrtom na izložbu. U mom slučaju, pomoć oko rješavanja ovog pitanja preuzeo je predsjednik udruge Fotogard, gospodin Krešo Pletikosa, koji je izradio pripremu za tiskanje i plakata i kataloga i organizirao njihovo tiskanje. Time je znatno potpomogao i olakšao cjelokupan proces pripreme izložbe.
.
Postavljanju izložbe također treba posvetiti dužnu pozornost. Radite to sa predstavnikom organizatora ili s drugom osobom odgovornom za postavljanje izložbe. Uvažavajte mišljenje te osobe, ona, po pravilu ima više iskustva i specifičnih znanja o postavljanju izložbe nego Vi, ali ne dopustite da Vam se, iz nekog razloga, pogotovo formalnog, poremeti temeljna koncepcija ili ideja izložbe. Izložbu je bolje postaviti dan, čak dva dana ranije nego li to raditi u posljednji moment. Svakako, neposredno prije otvaranja izložbe, prije nego li počnu dolaziti uzvanici pregledajte je li s izložbom sve u redu; je li što u međuvremenu poremećeno i ako jeste odmah intervenirajte. U mom slučaju veliku pomoć u postavljanju izložbe pružila je kolegica Vesna Špoljar u udruzi Fijaker zadužena za izbor izložbi i njihovo postavljanje.
.
Pozivanje uzvanika na svečano otvaranje izložbe pitanje je kojem se mora posvetiti posebna pozornost. Valja pozvati sve Vama drage i bliske ljude, naravno one koji podupiru Vaš foto rad ili ga bar ne ometaju. To može biti bliža rodbina, svakako ljudi zaslužni za organizaciju izložbe, kolege iz udruge ili kluba, ali i osobe koje se ne bave fotografijom, no po nekoj osnovi su vam bliski i do čijeg Vam je društva stalo. Pozivanje može biti usmeno, mailom ili klasičnom poštom, ali može biti i preko sustava obavješćivanja u Vašem klubu/udruzi. U mom slučaju, pored osobnog pozivanja uzvanici su pozvani i mailovima Fotokluba Zagreb, ali i objavom informacije i pozivom čitatelja na web stranici udruge Fotogard. Ne očekujte da će se svi pozvani odazvati i zbog toga ne očajavajte, ali budite uvjereni kako će se pojaviti i neke drage osobe koje ste pozvali, ali ih niste očekivali. Takve osobe će Vas posebno obradovati.
.
Slijedeće, također važno pitanje u pripremi izložbe je definiranje protokola otvaranja izložbe. Protokol obično obuhvaća definiranje početka otvaranja, osobe koja će najaviti izložbu (obično predstavnik organizatora), možda riječ kritičara (poželjno, ali ne i obvezatno) i obavezna riječ autora. Pri planiranju ”govornika” bitno je voditi računa o mjeri; mora biti rečeno sve što je bitno, ali govori ne smiju biti predugački i zamarajući. Posebno se govornici ne smiju ponavljati, te je nužno unaprijed dogovoriti, možda i uvježbati, uvodna izlaganja. Svi govori, dva do tri, bi trebali trajati od pet do najviše petnaestak minuta. Svako dodatno objašnjavanje vezano za fotografije je zamorno i dosadno, te nepotrebno, jer fotografije govore više od riječi.
.
Nakon proglašenja izložbe otvorenom posjetitelji se pozivaju na unaprijed pripremljeni domjenak. Uobičajeno je pripremiti nešto slanih i nešto slatkih grickalica te odgovarajućih napitaka. Količina pripremljene hrane i napitaka mora biti dostatna za sve nazočne zbog čega je nužno voditi računa o broju pozvanih. Nedovoljna količina grickalica i napitaka vjerojatno će izazvati podcjenjivanje autora i organizatora, a prekomjerna količina je razbacivanje, što nije niti poželjno niti ekonomično. Kako je tema moje izložbe bila vezana i uz ribare, posredno i ribe, organizator je došao do predivne ideje da se gostima ponude pečene papaline uz vino; neuobičajeno, ali originalno. Papaline su pržene ispred samog Caffe bara te su svi mogli vidjeti proces pripreme, čak i slučajni prolaznici. Glavni kuhar bio je gospodin Rolando Nikčević, vlasnik Caffe bara LP i predstavnik udruge Fijaker.
.
Na koncu, na otvaranje izložbe dođite dovoljno rano kako biste mogli izvršiti posljednji pregled izložbe, otkloniti možebitne sitnije nedostatke i dočekati goste. Budite ljubazni, blagonakloni prema svakom posjetitelju, ta Vi ste ih pozvali. Budite blagonakloni i prema gostu namjerniku koji se slučajno pojavio ili navratio nešto pojesti (i takvih može biti), ali ne dopustite da Vam namjernici naruše atmosferu ili koncepciju događanja. Tijekom druženja porazgovarajte sa svakim ili bar s većinom posjetitelja, jednostavno, budite dobar domaćin
Za vrijeme trajanja izložbe obiđite je još nekoliko puta, recimo dva puta tjedno, da vidite kako se odvijaju posjete izložbi i treba li što intervenirati s Vaše strane.
.
Na kraju izložbe, zajedno s osobom ili osobama s kojima ste izložbu postavili, raspremite je jer prostor treba drugome za postavljanje slične izložbe.
.
Tijekom pripreme i trajanja izložbe pomno i redovito bilježite sve što mislite da Vam je važno, i ono dobro i ono loše ili nedovoljno dobro; trebat će Vam ta zapažanja kod pripreme slijedeće izložbe ili slične aktivnosti. Pozitivnim kritikama se nemojte osokoliti do te mjere da se uobrazite, a negativne učtivo saslušajte, pogotovo argumentirane i jednako zahvalite na njima; kad budete imali vremena dobro razmislite što Vam je rečeno i s kakvim argumentima. Potom donesite vlastiti zaključak o vrijednosti kritika. Više pozornosti obratite na analizu negativnih nego pozitivnih sugestija; ako imaju smisla i argumenata, negativne će Vam kritike više pomoći za poboljšavanje svog rada.
.
Kao što vidite, za razliku od sudjelovanja na foto natječajima, klupskim izložbama ili zajedničkim izložbama više autora, samostalna izložba zahtijeva mnogo više angažiranja, planiranja, osobnog rada, koordinacije sa svim sudionicima te aktivnosti. Stoga preporučujem aktivno se uključite u pripremu neke od manje složenih izložbenih aktivnosti, primjerice izložbe grupe autora; to može biti odlično uvježbavanje za prvu samostalnu izložbu. Pored većeg angažiranja u pripremi samostalne izložbe, ona zahtijeva i određena Vaša financijska sredstva. Mnogo će Vam lakše i jeftinije biti ako ste član nekog foto kluba ili udruge; uostalom oni se i osnivaju za zadovoljavanje i ovakvih potreba svojih članova.
.
Kako je bilo na otvaranju izložbe ‘Vode i ribari’ pogledajte na ovdje.
.
U svakom slučaju, ako Vi tome stremite, želim Vam, što prije, Vašu prvu samostalnu izložbu.
.

Vladimir Superina
vladimir.superina@fotogard.com

.
.

Samostalna izložba Vladimira Superine Samostalna izložba Vladimira Superine Samostalna izložba Vladimira Superine Samostalna izložba Vladimira Superine

.

No comments yet.