ent.getElementById('fb-root').appendChild(e); }());

Izložba fotografija Marina Dražančića

20.05.2010.

U petak, 21. svibnja, u 20 sati, otvora se izložba fotografija Marina Dražančića, akademskog snimatelja. Ovom će se prilikom izložiti novije, isključivo crno-bijele fotografije, koje se mogu razgledati do 6. lipnja
.
Izložba fotografija Marina Dražančića
.
vrijeme: 21.5.2010. – 6.6.2010.20,00
mjesto: Varaždin; Zlati Ajngel, Gajeva 15
organizator: Zlati Ajngel
url: http://www.ajngel.hr
.
‘U ovoj seriji izloženih fotografija vrlo često najveće dijelove površina, koje čine kompoziciju fotografske slike, zauzimaju ‘prazni’, ‘neispunjeni’ prostori unutar slikanog motiva, koji su tipično fotografskim izražajnim sredstvima, poput neoštrine ili većih podekspozicija, dodatno ‘poništeni’, učinjeni manje jasnim, naznačeni samo u osnovnim obrisima. Ono što već predstavlja ‘prazninu’ u odabranom motivu, odnosno ništa (privlačno i pažnje) vrijedno u stvarnom svijetu svakodnevice, još je jednom poništeno i obezvrijeđeno u slici, ali na način da istovremeno ostaje likovno čvrsto i skladno.
.
Uz pomoć ove fotografske ‘formule’, velikim i teškim sjenama, zagasitim tonovima i glomaznim poljima ‘zamagljenog’, neoštrog, autor priziva svoja isto takva daleka i zamagljena sjećanja, pomalo sjetna, ali koja snažno poput pečata obilježavaju samo u osnovnim i najizrazitijim crtama neke od njemu dragih i lijepih sada već ‘bezvremenskih’ trenutaka, doživljenih vjerojatno još u vrijeme njegovih doslovno prvih koraka u ambijentu njemu tako bliskom i srodnom. On se prisjeća ‘ljepote’ njemu posebnog, dirljivog ugođaja i istovremeno poistovjećuje s obilježjima i osobitostima svijeta u kojem je doživio taj isti ugođaj, jer upravo ona naznačuju odgovore na pitanja koja si postavlja razmišljajući o problematici opstojanja – vrlo čestoj fotografskoj temi.
.
Mnogi pojmovi srodni autorovom razmišljanju i uz to emocionalnom doživljaju na spomenutu temu, kao što su; napuštenost, praznina, samoća, zaboravljenost, izgubljenost ili skrivenost i sl., pronalaze, ali ne uvijek i doslovno, svoje vizualne ‘sinonime’ u izloženim fotografijama. Ono što preostaje gledatelju ovih radova, jest prepoznavanje ovih ‘sinonima’, poveznica između svijesti autora i svijeta uhvaćenog objektivom, kako bi i on makar djelomično otkrio i doživio taj jedinstveni, nesvakidašnji ugođaj, koji se autora toliko dojmio da ga je potaknuo na fotografiranje.’
.
Marin Dražančić 1984. godine nakon stečene diplome na Akademiji za kazalište , film i Tv počeo je raditi kao slobodnjak, što je ostao sve do danas samo s tom razlikom što je zadnjih deset godina imao status samostalnog umjetnika.
.
Prvih godina radio je najviše za Jadran film kao I i II asistent, snimatelj ili fotograf kako na koprodukcijskim igranim filmovima tako i na domaćim dokumentarnim i namjenskim filmovima, gradeći iskustvo u profesionalnom radu prije svega filmskom i video (Tv) snimateljskom tehnikom. Devedesetih godina kao vanjski suradnik Hrvatske televizije snimio je preko stotinu dokumentarnih, glazbenih, obrazovnih i igranih emisija. U domovinskom ratu imao je priliku snimati i u ratnim uvjetima. Sudjelovao je i u pokretanju i stvaranju projekta serijala zabavne emisije, te obrazovnog serijala škola sportova.
.
Surađivao je kontinuirano s RTL Tv i kraće vrijeme s NovaTv, te s nekim stranim televizijskim kućama. Svih ovih godina radio je kao snimatelj i na većim reklamnim projektima za poznate tvrtke. Nakon primarno snimateljskog rada proteklih godina te u svijetlu činjenice da je fotografija u samo nekoliko zadnjih godina doživjela revolucionarne promjene prelaskom na digitalnu tehnologiju, ponovo je otkrio, nakon dugogodišnje stanke, svoju opsesiju ‘novim’ svijetom fotografije, prvenstveno umjetničke, kojom se danas ponovo intenzivno bavi. Ona mu omogućuje potpunu slobodu u izražavanju, koju nikada nije bilo moguće ostvariti snimajući brojne emisije i filmove gdje snimatelj predstavlja ipak samo jednu kariku u lancu vizualnog kreiranja filmskog ili tv djela. Danas se konačno posvetio boljem upoznavanju suvremene fotografske umjetnosti, čitanju, razmišljanju i pomalo pisanju o fotografiji, te prvenstveno stvaranju umjetničke fotografije.
.
Katalog izlobe možete pogledati ovdje.
.

No comments yet.